KARDINAL FRANJO KUHARIĆ
- život i djelo -
U SLUŽBINakon odlaska kardinala Franje Šepera u Rim 20. kolovoza 1969., F. Kuharić je bio imenovan apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a bulom pape Pavla VI, od 16. lipnja 1970., imenovan je zagrebačkim nadbiskupom. Od jeseni iste godine izabran je za predsjednika Biskupske konferencije tadašnje Jugoslavije. Na konzistoriju 2. veljače 1983., papa Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom.
Zagrebački nadbiskup, blagopokojni kardinal Franjo Kuharić ostavio je velikog traga u hrvatskoj crkvenoj i nacionalnoj povijesti. Mnogima je ostao u najljepšem sjećanju. Mnogi se i danas sjećaju njegove vedrine, topline, srdačnosti u nastupu, u govoru, u pristupu bližnjima. Neobična jednostavnost, smirenost i skromnost u komunikaciji protkana životnim i bliskim riječima nikoga nije ostavila ravnodušnim. Karizmom plemenitog života – pastira Zagrebačke Crkve uvelike je utjecao na crkvena i društvena događanja u prijelomnim vremenima novije hrvatske povijesti.
Kardinal Franjo Kuharić rođen je u mnogobrojnoj hrvatskoj katoličkoj obitelji. Bio je trinaesto, najmlađe dijete u obitelji. Plemenita i požrtvovna otvorenost životu njegovih roditelja zrcalila se u kardinalovim propovijedima, nastupima i pristupu onima koji su ga slušali, upijajući njegove riječi i poruku.
Budući zagrebački nadbiskup i kardinal rođen je u mjestu Pribić nedaleko Krašića, rodnog mjesta hrvatskog mučenika i blaženika, kardinala Alojzija Stepinca. Taj prelijepi, jaskansko-žumberački kraj darovao je dva velika hrvatska velikana. Stoga je ovo područje dobilo naziv „Dolina kardinala“.
Školovao se u Klasičnoj nadbiskupskoj gimnaziji na Šalati u Zagrebu. U Zagrebu je završio i studij teologije. Zaređen je za svećenika godine 1945. Prilikom ređenja blaženi Stepinac izrekao je znakovite riječi ondašnjim mladomisnicima, da ih šalje u „krvavu kupelj“. Služio je kao župnik u više zagrebačkih župa. Godine 1946. dolazi u župu Rakov potok kod Zagreba. Kako je istoga dana u susjednoj župi Sveti Martin pod Okićem iz zasjede ubijen župnik Pavao Bedenik, pod svoju upravu dobio je i tu susjednu župu. Sam je također bio napadan. Na njega je dva puta organiziran atentat od strane komunističkih vlasti: godine 1947. u Rakovom potoku (ovo mjesto u šali je znao zvati „mali Staljingrad“) i 1948. u Jakovlju u Hrvatskom Zagorju. Iz tih je razloga godinama spavao izvan župnog dvora kod pobožnih obitelji u privatnim kućama, dok ga pod zaštitu nije uzela obitelj Razum kod kojih se trajno nastanio. Bio je i kamenovan zajedno s vjernicima na jednom hodočašću u Mariju Bistricu.
Kardinal Kuharić dijelio je i podnosio u vjeri i nadi sudbinu progonjene Crkve. Katolička crkva prolazila je višegodišnje progone i ponižavanja od strane komunističkog režima. Hrvatski komunisti ubili su više od 700 svećenika, redovnica i redovnika. Napadi na njih trajali su još desetke godina nakon Drugog svjetskog rata.
Kardinal Kuharić dijelio je i podnosio u vjeri i nadi sudbinu progonjene Crkve. Katolička crkva prolazila je višegodišnje progone i ponižavanja od strane komunističkog režima. Hrvatski komunisti ubili su više od 700 svećenika, redovnica i redovnika. Napadi na njih trajali su još desetke godina nakon Drugog svjetskog rata.
Providnost i slijed događaja doveli su Franjo Kuharića do ustoličenja za biskupa godine 1964. Zagrebački nadbiskup postao je godine 1970. Kardinalom je proglašen godine 1983. Mnogim vjernicima, a i onima na rubu kršćanstva, predstavljao je značajan oslonac, nadahnuće i poticaj za življenje vjere. Predstavljao je podršku u teškim trenutcima hrvatske povijesti i uspona u vjerničkoj i nacionalnoj svijesti. Mnogima je bio moralna i duhovna vertikala duboko utkana u ondašnje vrijeme i prostor. Rado su slušane njegove propovijedi i proročke riječi.
Prvi je hrvatski kardinal koji je u svojemu mandatu dočekao slobodnu hrvatsku državu. Štoviše, svojim nastojanjima i govorima nerijetko je utjecao na buđenje vjere i nacionalne svijesti i odgovornosti. Tijekom Domovinskog rata tješio je i hrabrio mnoge stradalnike. Pozvao je na praštanje neprijatelju i čuvanje kršćanskog dostojanstva. Sve je to bilo nekako u duhu njegova biskupskog gesla „Deus caritas est“ – „Bog je ljubav“.
Pokopan je u zagrebačkoj katedrali, odmah pokraj svoga susjeda iz krašićkog kraja – Alojzija Stepinca. Godine 2012. pokrenut je postupak za proglašenje kardinala Kuharića blaženim, te je dobio naslov „sluga Božji“. Vjernici su pozvani s pouzdanjem moliti po njegovu zagovoru.
MOLITVA U KATEDRALIZasigurno, poseban dan u životu kardinala Franje Kuharića predstavlja datum 3. listopad 1998. godine kada je papa Ivan Pavao II. na svečanom euharistijskom slavlju u Svetištu Majke Božje Bistričke blaženim proglasio njegovog zareditelja i svjedoka vjere kardinala Alojzija Stepinca, čemu je predhodila i zajednička molitva pred grobom kardinala Alojzija Stepinca.
SV. OTAC I KARDINALVoljeni kardinal Kuharić zajedno s mnogim mladima dočekao je svetog papu Ivana Pavla II. na zagrebačkom Kaptolu. Vladalo je veliko oduševljenje, radost i toplina prigodom dolaska Petrova nasljednika. U večernjim satima, toga dana, 2. listopada 1998. sveti je papa uputio značajne poruke svim vjernicima i građanima Hrvatske, posebno mladima. S Kaptola su odjekivale snažne riječi sveca 20. stoljeća, koji je pozvao na obnovu, na buđenje vjere, angažmana, rada i zajedništva u hrvatskoj domovini po primjeru kardinala i mučenika, blaženog Alojzija Stepinca.
KIP U RAKOVOM POTOKU2016. godine ispred župne crkve Presvetog Srca Isusova u Rakovom Potoku podignuta je bista kardinalu Kuhariću. Znakovite su dvije crtice iz povijesti: ona iz 1948. kada je kardinal Kuharić (tada kao župnik) preživio atentat na ovom mjestu, a druga je ona iz 5.11.1995., kada kao zagrebački Nadbiskup kardinal Franjo Kuharić blagoslivlja obnovljenu crkvu u Rakovom Potoku.
Molitva kardinala Franje Kuharića svetom Josipu
Sveti Josipe,
Glavaru svete nazaretske Obitelji i čuvaru Crkve Božje, tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svome zaštitniku i tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli narod. Brižni poočime Spasitelja svijeta i prečisti zaručniče Svete Djevice, povjeravamo ti sve obitelji hrvatskog Naroda da zajedničkom dnevnom molitvom ispune svoje poslanje i budu blagoslovljene ljubavlju, slogom, mirom i novim životom.
Glavaru svete nazaretske Obitelji i čuvaru Crkve Božje, tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svome zaštitniku i tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli narod. Brižni poočime Spasitelja svijeta i prečisti zaručniče Svete Djevice, povjeravamo ti sve obitelji hrvatskog Naroda da zajedničkom dnevnom molitvom ispune svoje poslanje i budu blagoslovljene ljubavlju, slogom, mirom i novim životom.
U ovim teškim vremenima izmoli našem narodu i svim narodima zemlje mir u pravednosti i ljubavi. Zagovaraj nas pred Presvetim Trojstvom da ostanemo vjerni Isusu Kristu u Katoličkoj crkvi, prolazeći zemljom čineći dobro.
Amen.
Amen.
Molitva euharistijske obnove
Gospodine Isuse Kriste, Sine Boga živoga, evo nas pred tobom da ti izrazimo svoju vjeru, ljubav i zahvalnost za Euharistiju, taj neprocjenjivi dar tvoje ljubavi.
Ti si kruh živi koji si s neba sišao (Iv 6,51).
U zajedništvu s tvojom presvetom Majkom i s cijelim Općinstvom svetih klanjamo ti se ovdje, čvrsti u vjeri i srcem skrušeni. „Gospodine, kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga“ (Iv 6,68).
Pred tvoj pogled donosimo svoju djecu da ih čuvaš od Zloga. Povjeravamo ti mladiće i djevojke da im budeš: „Put, Istina i Život“ (Iv 14,6). Posvećujemo ti sve svoje obitelji da ustraju u vjeri i vjernosti! Jakošću Duha svetoga učini ih hrabrima da daruju Domovini nove građane i Nebu nove nebesnike.
Tvojoj svemogućoj zaštiti predajemo svoje biskupe, svećenike, redovnike i redovnice. Neka budu vjerni učenici tvoga krotka i ponizna Srca (Mt11, 29). Pastiru Dobri, umnoži u svojoj Crkvi sveta duhovna zvanja.
Milosrdni Otkupitelju čovjeka, tvojoj ljubavi izručujemo sve patnike, bolesnike, umiruće, ponižene i progonjene zbog pravednosti. Neka tvoja istina rasvijetli one koji ne vjeruju! Objavi se onima, koji nemaju nade! Privuci k sebi o ne koji ne znaju ljubiti ni Boga ni ljude! Ti i u naše dane upućuješ svoj poziv klonulima: „Dođite k meni svi izmoreni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti“ (Mt 11, 28).
Vječni Sine Očevi božanski naš Brate, nekoć si molio apostole u Getsemaniju da bdiju s tobom. Živo želiš da i mi budemo s tobom, i zato se okupljamo pred tobom u ovoj adoraciji. Primi ovu našu prisutnost i molitvu kao zadovoljštinu za naše grijehe i sve grijehe našega naroda.
Obrati psovače! Probudi savjest u svima da poštuju život nerođenih i dostojanstvo ljudske osobe i obitelji! Ukloni sve nesloge, mržnje i nepravde iz našeg osobnog, obiteljskog i javnog života. Smiluj se svima nama u ovom vremenu, punom opasnosti i krivih mišljenja.
Gospodine i Bože naš, čuvaj svoju Crkvu od svake zablude i nemira! Udijeli našem narodu i svim narodima Zemlje mirna vremena da žive u dostojanstvu i pravednosti!
Usliši ovu našu poniznu molitvu i blagoslovi nas u našemu radu i životu! Ostani s nama, Gospodine!
„Ti si jedini svet,
Ti si jedini Gospodin.
Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste,
sa Svetim Duhom u slavi Boga Oca. Amen“.