Povijest Kanoničkog dvora

OD 20. STOLJEĆA DO DANAS

Pogled na kanonički dvor početkom 20. stoljeća (prije rušenja kuća na Dolcu)

Pogled prema novoj neogotičkoj katedrali i kanoničkom dvoru (prije rušenja bedema)

Pogled s Bakačeve ulice prema Kaptolu

Pogled na kuriju

Od znamenitih kanonika novijeg vremena u ovoj je kući stanovao (1915. - 1941.) Janko Barlé, povjesničar, urednik i suradnik časopisa za crkvenu glazbu »Sveta Cecilija«, a po nekima i vrsni muzikolog s kojim se u Kuriji br.1 družio Josip Štolcer Slavenski.

Poslije II. svjetskog rata, za Kuriju 1. je nastupilo nepovoljno vrijeme. Po prvi put u svojoj višestoljetnoj povijesti kao crkvena imovina ona je nacionalizirana tj. prinudno je prešla u državnu svojinu. Prema kazivanju, u nju je, aktom narodne vlasti, uselilo sedam žena zaslužnih za socijalizam tvz afežejke. To je u njoj stvorilo stanje zapuštenosti, posebice u njenoj unutrašnjosti.

Poslije II. vatikanskog koncila (1962.-1965.), zahvaljujući ulasku sjedišta Biskupske konferencije Jugoslavije u Kuriju br.1, počela su za nju bolja vremena. No, trebalo je najprije stambeno zbrinuti žene, spomenute poslijeratne stanovnice na drugome mjestu, a potom pristupiti unutarnjoj obnovi prema novoj svrsi. Zahvaljujući pomoći Njemačkoga Cartitasa, prvi dio potkrovlja preoblikovan je u stambeni prostor za potrebe članova Biskupske konferencije; na tome je neumorno radio njezin tajnik, msgr. Vjekoslav Milovan. Zatim, poslije 48 godina Kurija br.1. ponovno dobiva kanonika u osobi prelata Vladimira Stankovića (1989.-2013.), a demokratskim promjenama u Hrvatskoj (od 1991.) postala je prvim (privremenim) mjestom sjedišta Hrvatske biskupske konferencije. Brigom novog kanonika Vladimira Stankovića, i izdašnom financijskom pomoći njemačkih karitativnih djela, nastavljena je obnova Kurije br.1.

Povodom Domovinskog rata, u potkrovlju su se uredile još četiri stambene sobe: za redovničku zajednicu Klanjateljica Krvi Kristove, i za potrebe smještaja svećenika prolaznika iz hrvatske dijaspore, posebice svećenika iz BiH koji su dolazili na liječenje u Zagreb; Kurija br.1. stavila se u karitativno služenje.

U okviru najnovije unutarnje cjelokupne obnove Kurije br.1. (2015.-2016.), zbog dotrajalosti, stambeni prostor u potkrovlju bilo je potrebno obnoviti i prenamjeniti za stambeno nezbrinute studente. U njihovoj potrebi valja prepoznati znak vremena koji upućuje na volju Božju. Ta aktualnost odredila je i suvremeni naziv - Studentski gostinjac kojega se kao neprofitno djelo stavlja pod zaštitu blage uspomene kardinala Franje Kuharića (+2002.), nadbiskupa zagrebačkog (1970.-1997.). Organizacija Gostinjca dodatno je nadahnuo i proglašeni Jubilej milosrđa (Papa Franjo) čija se vjerodostojnost ogleda i u tjelesnim djelima milosrđa. Kurija br.1 smještena je na površini koja se koso spušta od kaptolskog trga po Bakačevoj ulici. Iz njezine unutrašnjosti pruža se pogled na sve četiri strane Zagreba: istočno krasan pogled na katedralu i Kaptolski trg, sjeverno uzduž Kaptola prema Sljemenu, zapadno preko Zagrebačke tržnice Dolac na Gradec- Gornji Grad, a južno na Trg Europske unije i Trg bana Josipa Jelačića.

 

 

Obraćanje pape - sv. Ivana Pavla II. na Kaptolu prigodom Drugog pastoralnog pohoda Hrvatskoj 2. listopada 1998.

Pogled na kuriju danas

Lokacija

Kaptol 1, 10000 Zagreb, Hrvatska